Zaštita mora

Što pojedinac može učiniti za zaštitu mora

Prijavite nalaz organizama i staništa navedenih u Priručniku te javite podatke i opažanja o morskim sisavcima i kornjačama, a posebice nalaz markiranih, uginulih i ozlijeđenih životinja

Inspekcija zaštite prirode

SEKTOR INSPEKCIJSKOG NADZORA ZAŠTITE PRIRODE
Radnička cesta 80/3, 10000 Zagreb
Telefon: 01/3717-202
e-mail: tajnica.inspekcija@mzoe.hr

mr.sc. Željko Vuković – Glavni inspektor zaštite prirode
Matije Gupca 13 (PP 2), 31 400 Đakovo
Telefon: 031/821-851
e-mail: zeljko.vukovic@mzoe.hr

Služba inspekcijskog nadzora zaštite prirode – Jadranska Hrvatska
Damir Mitrović – voditelj Službe
Ivana Mažuranića 30/1, 23 000 Zadar
Telefon: 023/309-806
e-mail: damir.mitrovic@mzoe.hr

Komunalni redari za područje pojedinog grada i općine

Državna uprava za zaštitu i spašavanje: 112

Zaštita okoliša—prijava akcidenata

Inspekcija zaštite okoliša: okolis.inspekcija@mzoip.hr

Lučke kapetanije

Pula: Tel.: 052/535-877, Fax: 052/535-888

Rijeka: Tel.: 051/211-422, Fax: 051/211-660

Senj: Tel.: 053/881-301, Fax: 053/884-128

Zadar: Tel.: 023/254-888, Fax: 023/250-235

Šibenik: Tel.: 022/217-217, Fax: 022/217-378

Split: Tel.: 021/302-400, Fax: 021/361-298

Ploče: Tel.: 020/679-008, Fax: 020/670-206

Dubrovnik: Tel.: 020/418-988, Fax: 020/418-987

Policija: 192

Zeleni telefon udruga 072/123-456

Upoznajte se sa zakonima kojima se štiti podmorje Jadrana i poštujte ih

"Države su obavezne štititi i čuvati morski okoliš" – Konvencija Ujedinjenih Naroda o pravu mora (NN – MU 9/00)

Kako bismo u potpunosti razumjeli izazove i prepreke koje susrećemo prilikom izgradnje što uĉinkovitije zaštite okoliša, u ovom sluĉaju morskog, nije dovoljno poznavati samo prirodne procese koji se u moru odvijaju (Rieser i sur. 2005). Zaštita mora je piramida koja bi trebala poĉivati na znanstvenim temeljima, ali njen vrh manifestira se kroz međunarodne i nacionalne zakonske i institucionalne okvire, koje ne donosi znanstvena zajednica već politika međudržavnih i državnih tijela. Žele li osigurati što kvalitetnije mjere zaštite, biolozi se u tim procesima moraju oslanjati na zakone i institucije. U tim nastojanjima moraju razumjeti kako ti procesi djeluju i moraju biti spremni u njima sudjelovati, jer je to jedini naĉin za donošenje najboljih, najefikasnijih i na znanstvenim spoznajama temeljenih odluka (Meffe 1998).

"Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona..." – Članak 140, Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10)

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO U ZAŠTITI PRIRODE

Ustav Republike Hrvatske

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)

Uredba o ekološkoj mreži

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (NN 07/06 i 119/09)

Ostale zakone i propise vezane uz zaštitu prirode možete naći Internet portalu Ministarstva zaštite okoliša i prirode

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

ZAKONODAVSTVO EU

Direktiva 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o izmjeni Direktive o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova Tekst značajan za EGP

MEĐUNARODNO ZAKONODAVSTVO U ZAŠTITI PRIRODE

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru,Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS), Narodne novine Međunarodni ugovori 6/00

Zakon o potvrđivanju međunarodne konvencije za regulaciju kitolova (NN, Međunarodni ugovori 6/2006).

Konvencija o zaštiti sredozemnog mora od onečišćenja (Barcelona, 1976.) i pripadajućeg protokola o posebno zaštićenim područjima sredozemnog mora i biološkoj raznolikosti- Službeni list SFRJ, Međunarodni ugovori i drugi sporazumi 12/77

Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama. Iz mora izađite samo s onim što ste sa sobom u more donijeli

Morski otpad (svaki postojan, proizveden ili prerađen čvrsti materijal bačen ili napušten u morskom i priobalnom okolišu) predstavlja veliku prijetnju za život u moru i ekosustav kao i za ljude i njihov život. Morski otpad je kompleksan i slojevit problem s utjecajima na okoliš, ekonomiju, sigurnost, zdravlje i kulturu. Morski otpad ne poznaje granice i predstavlja stalan problem koji se širi izvan granica od izvora onečišćenja. Koordinirana i multisektorska akcija je ključ u borbi protiv morskog otpada.

JADRAN — VELIKI PLAVI KONTEJNER?

Ne uznemirujte morske organizme tijekom ronjenja i pazite na pokrete i opremu

Ne sakupljajte morske organizme nego uživajte u njihovoj ljepoti u prirodnom okruženju moru.

Pri ronjenju pripazite na vlastite pokrete i opremu kako biste izbjegli nehotična oštećenja svojta i staništa.

Ne uznemirujte morske organizme tijekom ronjenja, ne osvjetljujte ih dugo podvodnim svjetiljkama, izbjegavajte doticanje i ne pridržavajte se za njih.

Ne izlovljavajte prstace i ne prihvaćajte ih u restoranima jer time pridonosite uništenju naše obale i kršite zakon.

Ako je moguće, privežite plovilo umjesto da sidrite i izbjegavajte sidrenje u naseljima posidonije

Izbjegnite sidrenje u livadama posidonije!

Poduprite organizacije i institucije koje se bave zaštitom podmorja i uključite se u akcije kojima je cilj očuvanje naše prirodne baštine Jadranskog mora

Organizacije civilnog društva:

Znanstvene institucije:

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Sveučilišni odjel za studije mora

Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora

Javne ustanove:

Nacionalni park Brijuni

Nacionalni park Kornati