Zaštita mora

Odabirom na gornjem izborniku saznajte više o pojedinoj morskoj vrsti.

Rakovi pripadaju člankonošcima, najbrojnijoj i najrasprostranjenijoj skupini organizama. Rakovi žive u moru i slatkim vodama, raznih su veličina, od mikroskopski sitnih, do golemih. Do sada je zabilježeno preko 40 000 vrsta rakova.

Tijelo im je člankovito, a od ostalih se člankonožaca razlikuju po tome što dišu škrgama i obično imaju dva para ticala. Imaju vanjski skelet od kalcijevog karbonata koji, da bi rasli, moraju periodično mijenjati. Da bi se mogli pokretati noge su im raščlanjene u članke. Prvi i drugi par nogu pretvoreni su u ticala, a služe kao osjetila za opip i miris, a ostala tri za prihvaćanje i drobljenje hrane. Oči su im sastavljene od mnogo malih očiju. Razdvojena su spola, a na ženkama se s donje strane tijela često može vidjeti mnoštvo oplođenih jajašaca. Rakovi se većinom hrane sitnim životinjama ili strvinama. Neki žive samostalno, drugi kao dio većih kolonija, neki unutar kućica uginulih puževa, a mnogi u simbiozi s drugim organizmima ili kao nametnici.

Postoje vrste koje su zbog prilagodbe načinu života gotovo potpuno izgubile prepoznatljivi izgled raka, kao npr. skupina rakova vitičara.Vitičari su morski rakovi prirasli na različite predmete, stijene, ljušture mekušaca i oklope drugih rakova. Među najvećim rakovima su desetonošci (Decapoda), oklopljeni rakovi s velikim sraslim glavopršnjakom koji je zaštićen (karapaksom).